Opšta hemija

Hemijske veze. Polarnost hemijske veze i molekula.

Polarnost veze i molekula je nešto što neki ljudi slabije razumeju pa ću prvenstveno to probati ovde da objasnim. Usput, spomenuću i osnovne tipove hemijskih veza i kako one nastaju. Hemijske veze sam želeo da izbegnem jer ima toliko tema razrađenih i napisanih po knjigama i internetu da je to vrlo lako naučiti, ali ipak sam odlučio da je zbog detaljnijeg objašnjena neophodno da spomenem neke od najbitnijih stvari.

 

Valentni elektroni. Luisove formule.

 

Endotermni i egzotermni procesi- Rastvaranje i kristalizacija

Svi manje više znamo definicije da je egzotermni proces proces u kome se oslobađa, a kod endotermnog procesa se ulaže toplota.Znamo i da se to meri promenom temperature sistema ili npr. za hemijsku reakciju da se to utvrđuje računanjem promene entalpije reakcije. Ali hajde da probamo da razumemo zašto je neki proces egzoterman ili endoterman, da nam to bude logično za neke pojave u prirodi i svakodnevnom životu.

Najbolji primeri za to su rastvaranje i kristalizacija neke soli.

Alhemija

Istočna alhemija

Alhemija se počela razvijati na istoku. Njeni koreni su u bronzanom dobu u Egiptu i Mesopotamiji, gde su nastali metalurgija, bojarstvo i veština pravljenja stakla. U Aleksandriji, u trećem stoleću pre naše ere, ove tehničke veštine, spojene sa grčkim spekulativnim duhom, dale su kao proizvod alhemiju.
Kroz osvajanja i trgovinu, alhemija se proširila do Arabije, Indije i Kine, gde je preuzela praksu i filozofiju ovih istočnih kultura. Džabir ibn-Hajan i Al-Razi (Razes), arapski alhemičari iz osmog i devetog veka nove ere, prvi su razvili teoriju da se metali sastoje iz sumpora i žive, teoriju koja je kasnije snažno uticala na evropske alhemičare. Taoizam kineskog alhemičara iz četvrtog veka, Ko Hunga, odrazio se u beskrajnom traganju za „životnim eliksirom“, čime su se alhemičari vekovima bavili.

Količina supstance. Mol.

2H2 + O2 -> 2H2O

Izjednačena hemijska reackija nam govori ne samo koje čestice su izreagovale i nastale u hemijskoj reakciji, već i u kom relativnom odnosu.
Na primer pri reakciji vodonika i kiseonika nastaje voda, a izjednačena hemijska reakcija nam govori da dva molekula H2 reaguju sa jednim molekulom O2 pri čemu nastaju dva molekula vode.

Kada se u praksi izvode reakcije kao što je ova, hemičari ne barataju pojedinačnim molekulima. Zapravo u pitanju su ogromni brojevi molekula.

Količina supstance. Mol.

Mol

U samo 18g vode ima 6,02 x 1023 molekula vode. Ovaj zaista ogroman broj, govori nam koliko su ustvari molekuli sitne čestice.
Obično kada nam je bitno da pokažemo koliko ima neke supstance, u svakodnevnom životu koristimo neku od jedinica za masu (gram, kilogram...).
Međutim, na pitanje koliko, trebalo bi odgovoriti nekim brojem. Pa koliko ima vode, može značiti i koliko ima čestica (molekula) u vodi. Kako bismo odgovorili onda na pitanje "koliko ima vode ako je njena masa 18g"?

Smeše

Smeše

U prirodi je teško pronaći čistu supstancu (hemijski element i hemijsko jedinjenje). U svakoj ima manje ili više drugih supstanci, a te mešavine dve ili više čistih supstanci nazivamo smeše.

  • U smešama su čiste supstance izmešane u proizvoljnom i promenljivom odnosu.
  • Osobine smeše zavise od odnosa masa čistih supstanci u njima.
  • Čiste supstance u smeši (sastojci smeše) zadržavaju svoje osobine.

Smeše mogu biti homogene i heterogene.

Pages