Zašto je duga uvek istih boja i redosleda?
Razlaganje svetlosti u kapljicama vode
Ćaskamo o nauci
Baš volim letnje kiše, Marko. Donesu nam osveženje, a ponekad i dugu.
Da, leto ne bi bilo tako lepo bez letnjih kiša i duge. Dugu smo već spominjali kad smo pričali o tome zašto je nebo plavo i rekli smo da duga nastaje razlaganjem sunčeve svetlosti na boje koje tu svetlost čine, ali da li si primetila da dugu uvek čine iste boje i da su uvek isto poređane?
Hmm, stvarno! Uvek je gore crvena, pa narandžasta, žuta… pa dole plava i ljubičasta. Zašto je tako?
Ne znam tačno… Hajde da pitamo nastavnika, on sigurno zna!
Profesor objašnjava pojave u prirodi
Duga nastaje kada Sunčeva svetlost prolazi kroz sitne kapljice vode u vazduhu. Svaka kapljica se ponaša kao mala prizma – savija (lomi) i razlaže svetlost na njene osnovne boje.
Zašto baš tim redosledom?
Svetlost se sastoji od mnogo različitih talasnih dužina. Crvena svetlost ima najveću talasnu dužinu, a ljubičasta najkraću. Kada svetlost uđe u kapljicu vode, svaka boja se lomi pod različitim uglom. Crvena se savija najmanje, pa je zato uvek na vrhu duge, dok se ljubičasta najviše savija i zato je na dnu.
Zanimljivo, zar ne?
Zato duga uvek ima isti redosled boja: crvena, narandžasta, žuta, zelena, plava, indigo i ljubičasta. Ako vidiš dvostruku dugu, u drugoj su boje obrnute!
Mini-eksperiment
Uzmi čašu vode i stavi je na sunčevu svetlost. Na zidu ćeš videti mali “komad duge”! Možeš isto da uradiš i sa staklenom prizmom ako je imaš.